Alergije


U normalnim stanjima organizam ne reaguje na dosta vanjskih uticaja zato što ne predstavljaju prijetnju za organizam. Kod alergije je riječ o preosjetljivosti organizma i on burno reaguje na sve što prepoznaje kao strano.



Najčešće alergije su:

  1. respiratorne 
  2. konjuktivitis
  3. kožne promjene 
  4. alergijske reakcije na hranu


Respiratorne  alergije: Alergeni su grinje iz kućne prašine, polen trava korova i stabala. Manifestuje se problemima u respiratornom traktu. Alergijski rinitis je jedan od najčešćih alergija od kojeg oboljeva oko 15 do 30% populacije. Simptomi su kihanje, vodenasta sekrecija iz nosa, nosna opstrukcija, svrab očiju, nosa i grla. Veoma je važno razlikovanje alergije od prehlade, prvenstveno radi samog procesa liječenja.

Simptomi Alergija Prehlada
trajanje

nekoliko sedmica ili mjeseci

nekoliko dana

Iscjedak

proziran, rijedak

gust, neproziran

Kihanje

učestalo

povremeno

Kašalj

učestal

povremen

temperatura

nema

može se pojaviti

 
Alergijski konjuktivitis: Alergeni  su smog, dim, plinovi, UV i druga zračenja, dug boravak pred TV-om ili računarom. Simptomi su: hiperemija, eskudacija s edemom, pojačano izlučivanje sekreta, a subjektivi simptomi su svrabež, pečenje, osjetljivost na svjetlost (fotofobija) i osjećaj stranog tijela u oku. Jako je važno da se alergijska reakcija oka ne zamjeni s drugim bolestima, tako da je jedan od najvažnijih simptoma svrab i pečenje. Upala konjuktive (konjuktivitis) se može zamjeniti sa alergijom oka, ali simptomi se razlikuju prvenstveno u tome da su kapci ujutru slijepljeni i da postoji gusti sekret.
 

Kožne promjene nastaju uticajem alergena lokalnim djelovanjem (kreme, gelovi, dodir sa garderobom, metalom-pirsing, biljkama) i siptomi se manifestuju osipom na mjestu kontakta sa mogućnosti širenja i edemom.


Alergijske reakcije na hranu: Najčešći uzročnici su: koštunjičavo voće (kikiriki, orah, lješnik), mliječni proizvodi, gluten, paradajz, citrusi, jagode, ali i aditivi i konzervansi u hrani. Simptomi se razlikuju od samih alergena i organizma. Manifestacije variraju od blage iritacije do anafilaktičkog šoka: mučnina, povraćanje, proliv, bolovi u želucu, osip na koži ili ekcem, edemi (otoci).


Specifične grupe: trudnice, doilje, djeca, osobe koje su pod terapijom imunosupresivima moraju voditi računa kako o ishrani tako i izbjegavati izlaganje alergenima.


BEBE: doilje svojim mlijekom štite bebe tako što ne prenose alergene, već antitijela koji štite organizam djeteta sve dok se ne razviju sopstveni. Ako je beba pod visokim rizikom od pojave alergije (genetski faktor), najbolje je uvoditi čvrstu hranu nakon navršene jedne godine života; izbjegavati mahunarke, citruse, sokove; meso i proteinsku hranu uvesti tek nakon devet mjeseci, a kravlje mlijeko i bjelance nakon prve godine života.


Savjet:

 

  • Najvažnije je utvrditi da li je osoba alergična ili ne; zatim uvrditi uzročnike alergije, djelovati preventivno (izbjegavanje izlaganja alergenima) i na kraju sprovoditi terapiju na adekvatan način. 
  • Koncentracija polena u vazduhu je najmanja rano ujutru, kad ne duva vjetar ili poslije kiše. Polen se može zadržati u kosi, garderobi, pa je neophodno da alergične osobe često peru kosu i ruke, provjetravaju prostorije kad nema vjetra, uklone ukrasno bilje i  nose sunčane naočale. Neophodno je ukloniti ambroziju oko mjesta stanovanja, koja je jedna od najčešćih uzročnika alergije.
  • Bitno je napomenuti alergije na sunce, koje se manifestuju od svraba, crvenila, osipa pa do opekotina i plikova. Korištenjem preparata sa visokim zaštitnim faktorom, izbjegavanje izlaganja suncu, kao i unošenje preparata kalcijuma (uz prethodu konsultaciju sa ljekarom ili farmaceutom) smanjuje se mogućnost drastične reakcije organizma i posljedica koje mogu nastati.
  • Jako je važno da osobe koje su alergične na ujed pčele, ose, stršljena ili na penicilin budu svjesni posljedica koje mogu nastati i da u što kraćem vremenskom periodu potraže pomoć ljekara.


Da bismo se zaštitili od alergije, kao i da bismo pravilno odreagovali ukoliko do nje dođe, neophodno je da se pridržavamo savjeta ljekara kao i farmaceuta.

 

mr ph Sanja Grubor



Dežurne apoteke

PRVI MAJ

Tel: 051 223 – 540

APOTEKA DOBOJ

Tel: 053 241 – 626

APOTEKA PARK BIJELJINA

Tel: 055 202 - 908
Lijekovi, čajevi, medicinska
pomagala, kozmetika itd. od
sada, na Vašoj kućnoj adresi
dostava porudžbine većih od 10 KM,
svakog dana od 08h do 21h

Besplatna telefonska linija: 0800 50 501

Anketa

Kada birate preparat u apoteci, na Vaš izbor najviše utiče::






Formular za posao
Formular za obavljanje pripravničkog staža